U okviru projekta „Prirodnim merama za ekološki Gradac“, koji će se realizovati tokom 2025. i 2026. godine, na reci Gradac sprovode se akcije uređenja rečnog korita i priobalja sa ciljem smanjenja poplavnog rizika i očuvanja biodiverziteta.
Reč je o pilot projektu koji se sprovodi u okviru zaštićenog prirodnog dobra reke Gradac, a obuhvata čišćenje i produbljivanje rečnog korita, izvođenje radova na zaštiti kompletnog sliva i sprovođenje prirodnih i biotehničkih mera.
Jedna od zanimljivosti projekta jeste postavljanje ograda od vrbovih grana, takozvanih pletera, koji predstavljaju autohtonu vrstu i na prirodan način štite obalu od erozije.

Zajednički projekat za Zeleni Gradac
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov istakla je da klisura reke Gradac predstavlja primer uspešne saradnje vodoprivrede i zaštite životne sredine.
– Veoma je značajno što je prikazano kako autohtone vrste mogu da se koriste za antierozione biotehničke mere i tako spreče eroziju. Ponosna sam što je JVP “Srbijavode”, u saradnji sa gradom Valjevom, UNDP-om i Evropskom unijom, podržalo ovaj važan projekat u okviru Zelene agende, – izjavila je Pavkov.
Direktor JVP „Srbijavode“ Goran Puzović naglasio je da se na reci Gradac sprovodi čitav set prirodnih i biotehničkih mera za zaštitu njenog sliva.

– Radovi obuhvataju čišćenje i produbljivanje korita, sprečavanje erozionih procesa i zaštitu obala pleterima, kao i pošumljavanje više od 20 hektara u slivu reke. Važan deo projekta su i edukativne radionice u valjevskim školama, kao i portal za monitoring, koji će omogućiti javnosti da prati aktivnosti i daje sugestije, – rekao je Puzović.
Široka saradnja domaćih i međunarodnih partnera
U realizaciji projekta učestvuju brojni partneri: P.D. „Erozija“ A.D. Valjevo, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Ekološko društvo Gradac i GDI Solutions.

Nosilac projekta je JVP „Srbijavode“, uz finansijsku podršku Švedske, u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koju realizuje UNDP uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije. Projekat se sprovodi u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, Švedskom i Evropskom investicionom bankom, uz podršku vlada Švedske, Švajcarske i Srbije.





